Osjećaji srama i krivnje također mogu biti prepreka podnositelju zahtjeva da razgovara o događaju. Nadležni službenik ne bi trebao očekivati da podnositelj zahtjeva ispriča sve detalje o iskustvu proživjelog nasilja, osobito seksualnog nasilja.
Trauma uzrokovana nasiljem koje je doživio podnositelj zahtjeva može imati ozbiljne posljedice na procese pamćenja i samim time na sposobnost podnositelja zahtjeva da se sjeti informacija o prošlim događajima. Izjave možda nemaju kronološki red i nedosljedne su ili podnositelj zahtjeva izbjegava sjećanja na iskustva kao mehanizam suočavanja sa situacijom. Nadležni službenik treba biti svjestan tih čimbenika i uzeti ih u obzir pri rješavanju mogućih proturječnosti ili nepreciznih informacija u procjeni vjerodostojnosti.
Mentalni poremećaji mogu utjecati na kvalitetu i količinu informacija koje je podnositelj zahtjeva voljan ili sposoban dati. Izjave mogu biti fragmentirane, nesuvisle, nekronološke, te ne moraju nužno biti kontrolirane voljom pojedinca već osjetilnim impulsima. Zbog određenih mentalnih poremećaja, neke izjave mogu biti potpuno udaljenje od stvarnosti. Potrebno je uzeti sve čimbenike u obzir pri procjeni vjerodostojnosti.
Izvor poteškoća u davanju jasnih i suvislih izjava može biti u zdravstvenim problemima podnositelja zahtjeva i povezanim ovisnostima (npr. uzimanje jakih lijekova, ovisnost o drogama ili alkoholu itd.).
S obzirom na trgovinu ljudima i posebice kad je osoba proživjela nasilje kao mjeru kontrole ili kao dio iskorištavanja, uključujući seksualno nasilje, može imati poteškoća s prisjećanjem nekih događaja ili kronološkog redoslijeda događaja. Također možda neće biti voljna pružiti detaljne podatke o slučajevima takvog nasilja zbog osjećaja srama i krivnje ili možda neće htjeti otkriti detalje o krijumčarima ljudima zbog straha od odmazde. Takve čimbenike treba uzeti u obzir prilikom procjene vjerodostojnosti i to ne bi trebali negativno utjecati na relevantne rezultate.
U nekim slučajevima trudnoća može utjecati na ono što podnositeljica zahtjeva izjavi u svojoj izjavi. Na primjer, okolnosti oko začeća mogu činiti dio zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili se na osnovu izjave podnositeljice zahtjeva mogu pojaviti pitanja vjerodostojnosti koja se mogu objasniti njezinim pojedinačnim okolnostima (kulturno i društveno podrijetlo itd.). U takvim slučajevima može biti potrebno dodatno osjetljivo ispitivanje.
Dodatne smjernice o procjeni vjerodostojnosti i posebice o uzimanju u obzir mogućeg utjecaja posebnih potreba potražite u „EASO-ovom praktičnom vodiču: Procjena dokaza”.
Dob je ključan čimbenik koji je potrebno uzeti u obzir prilikom procjene vjerodostojnosti u slučaju djeteta. Izjave djeteta mogu biti nedosljedne, imati nejasne izraze ili izjave koje su čuli od odraslih ljudi. Dob je važan čimbenik za razdoblje kad se dogodio događaj koji je dijete iskusilo i za razdoblje u kojem su pruženi dokazi (izjave).
Kultura, vjera i uvjerenja podnositelja zahtjeva mogu odrediti način na koji podnositelj zahtjeva percipira društvene uloge i odnose moći, način na koji razumije, tumači i predstavlja informacije. Ostali čimbenici, poput obrazovanja, dobi, jezika, roda ili društvenog statusa i običaja, također su važni.
U ispitivanju vjerodostojnosti dokaza koji potkrepljuju materijalne činjenice, nadležni službenik trebao bi uzeti u obzir to da pojedinačne okolnosti i posebne potrebe podnositelja zahtjeva mogu utjecati na način na koji on iznosi dokaze.